Američki naučnici otkrili su geološke forme koje
ukazuju na mogućnost da na površini Marsa teče voda. Naime, na
150 slika visoke rezolucije koje je sonda Global survejor poslala
sa Marsa na Zemlju može se videti da su mali potoci isprali zidove
razuđenih kanjona. "Kanali na zidovima malog broja kratera,
nekoliko rupa i dve duboke doline na Marsu ukazuju na geomorfna
obeležja koja se mogu objasniti poniranjem i oticanjem podzemnih
voda", saopštio je predstavnik NASA.
Nove
slike pokazuju region Noahis tera na južnoj strani Marsa. Makl
Melin i Kenet Edžet su naučnici koji su otkrili ovaj fenomen.
Kako izveštava Melin u časopisu "Sajens", na fotografijama
su duboki žlebovi tako postavljeni da nalikuju rečnoj delti. Ed
Vajler, šef naučnog tima američke agencije za svemirska istraživanja
NASA izjavio je da je voda tekla "skoro" niz kratere,
što bi značilo u razmaku od nekoliko dana do hiljadu godina.
Pre više milijardi godina, na Marsu su postojale ogromne količine
vode. Najveći deo mora i jezera nestao je zbog tanke atmosfere,
dok se ostatak zamrzao na polovima. Neki stručnjaci pretpostavljaju
da se ispod površine Marsa nalaze mase leda. Vulkanska aktivnost
u unutrašnjosti istopila je led i potisnula vodu ka površini.
Zbog toga je moguće da se na Marsu otkriju tragovi života.
Na Zemlji u blizini toplih izvora žive neobične vrste mikroskopski
malih živih bića. Ako na Marsu postoje slični izvori, možda su
se i oko njih razvili mikroorganizmi. "Imamo šansu da pronađemo
život", izjavio je predsednik Društva planete Mars. U najdubljim
kanjonima Noahis tere koji sežu duboko u unutrašnjost Marsa, veliki
pritisak je možda sprečio isparavanje vrele vode. U sličnoj "pračorbi"
započela je i evolucija živih bića na Zemlji. Pri tome se polazi
od pretpostavke da hemijski elementi potrebni za nastanak života
postoje i na Marsu.
NASA doduše pretpostavlja da izvori nisu vreli, već hladni. Voda
usled pritiska izvire kroz porozno stenje, zamrzava se na površini
i formira ledeni pokrivač. Voda koja posle toga izbija iz tla,
stvara ispod ledenog sloja jezero, koje onda probija pokrivač.
Bilo da su izvori hladni ili topli, tek "ko na Marsu želi
da pronađe život, mora da sledi trag vode", kaže Den Goldin,
šef NASA. Biće organizovane dve nove misije 2003. i 2005. godine
koje će tragati na životom u kraterima Marsa. Poslednje putovanje
NASA na Mars 1999. godine bilo je neuspešno, jer je svemirski
brod Klajmat orbiter sagoreo, a Polar lander srušio decembra iste
godine. Od tada se postavlja pitanje opravdanosti ovakvih skupih
svemirskih putovanja.
Postojanje vode bi inače značajno olakšalo naseljavanje Marsa.
Budući kolonisti bi vodu mogli da razgrade na vodonik i kiseonik
da bi proizveli gorivo za rakete i vazduh za disanje. NASA procenjuje
da je oko 250 miliona litara vode ispralo jedan žleb koji je snimio
Survejor. "Ako bi se došlo do te vode, ona bi bila dovoljna
za snabdevanje 100 ljudi na period od skoro 20 godina".
MVP