[an error occurred while processing this directive]  

Ambasador M

[an error occurred while processing this directive]  

I n t e r n e t   i z d a n j e

Četvrtak, 4. maj 2000.

 
 
[an error occurred while processing this directive]
 

rubrike

politika

društvo

ekonomija

svet

hronika

reportaža

kultura

sport

feljton

intervju

slobodno vreme

 

video galerija

[an error occurred while processing this directive]


Glavni meni:
 -vesti dana
 -arhiva
 -vaša pisma
 -istorijat
 -redakcija
 -kontakt Kako da koristim ovaj sajt? Pošaljite nam pismo... Vesti dana Arhiva Vaša pisma Istorijat našeg lista Redakcija Stupite u kontakt sa nama


Links

Srpsko nasleđe

Glas nedelje

SINA

SNAGA


03. May 2000 18:28 (GMT+01:00)

Ideali i razočaranje u "Dnevnicima" Živojina Pavlovića

Zapisi iz "Države mrtvih"

Svojom "voljom za smislom" Pavlović je kroz dnevnike ispisao ličnu istoriju civilizacije druge polovine ovog veka

Tek za 50 ili 100 godina, kada vreme koje živimo bude u potpunosti iščilelo, neki budući čitaoci moći će da celu jednu epohu otkrivaju kroz "Dnevnike" Žike Pavlovića. Jer, on je počeo da ih vodi 1956. godine, kada je već bio razočaran čovek, koji nije mogao da ne primeti kako se izneveravaju njegovi mladalački levičarski - ili da budem precizniji komunistički - ideali, vera u jednakost i slogu među ljudima okupljenih oko raznih konstuktivnih ideja.

Zato se narednih decenija, gotovo svakodnevno ispisujući dnevnik, obračunavao sa sopstvenim uverenjima i pravio inventar njihove neostvarenosti.

Postala je već opšte mesto floskula "o životu fantastičnijem od svake literature", a kako je ceo Žikin život bio prepun neverovatnih događaja, nije čudo što se opredelio za dnevnik kao formu koja "trpi sve"; da je neku od epizoda pokušao pretočiti u pripovetku ili roman narušio bi umetničku verodostojnost i bio optužen da anegdotizira svoju prozu - rekao je o "Dnevnicima" (izdavač "Prometej") dugogodišnji Pavlovićev prijatelj akademik Aleksandar Tišma.

Njegovu zbirku pripovedaka "Nasilje" iz 1965. godine i Žikinu "Krividavku reku", objavljenu dve godine ranije istoričari književnosti smatraju prethodnicama, estetski i ideološki korozivne "stvarnosne proze".

U našoj literaturu jedinstveno delo, pisano od 1956. do 1993. godine, odnosno Pavlovićevog 60. rođendana, zaokružilo je opus njegove tzv. hibridne ili apsolutne proze u kome su još "Flogiston", "Belina sutra", "Otkucaji", "Balkanski džez", i knjiga razgovora "Jezgro napetosti" i "Ludilo u ogledalu", dok su pak pripovetke i romani uglavnom obuhvaćeni grandioznim desetoknjižjem "Divlji vetar". Svojom "voljom za smislom", kako je to definisao Frankl, Žika je kroz dnevnike, "jednu vrstu seizmografa svakodnevnog življenja i stvarnosti" ispisao ličnu istoriju civilizacije druge polovine ovog veka, promišljajući kao pasionirani arheolog duhovnosti indikativne fenomene književnosti, filozofije, slikarstva, socijalne antropologije, ideoloških mena i društvenih lomova.., ali i svoju ličnost.

Po Serđu Grmeku Đermaniju, direktoru Venecijanskog filmskog festivala, možda glavna karakteristika celokupnog Pavlovićevog prosedea je - podvojenost. "Kad sam pre tri godine u okviru filmskog dela sesije Alpe - Adrija priređivao retrospektivu tzv. jugoslovenskog crnog talasa šezdesetih i sedamdesetih godina Žika je, naravno, bio najzastupljeniji autor.

Nisam znao da li je riskantno što sam u jedan od programa uvrstio njegov film "Neprijatelj" (rađen po noveli Dostojevskog "Dvojnik") i dokumentarac o jeretiku komunizma, koga su Titovi partizani ubili 1941. godine - Živojinu Pavloviću. Žika je reagovao sjajno i govorio o sebi kao o dvojniku disidenta prema kome totalitarna ideologija nije imala milosti.

Već iz naslova Pavlovićevih filmova može se zaključiti koliko je smrt bila njegova opsesivna tema; javlja se u "Kada budem mrtav i beo" i "Letu mrtve ptice", dok testamentarnu "Državu mrtvu" (misli na nedovršeno ostvarenje rađeno prema drami "Janez" Siniše Kovačevića - op. a.), koju sam gledao u nedovršenoj verziji, ubrajam u Žikina najbolja dela.

A on predstavlja sam vrh jugoslovenske kinematografije, svojevremeno jedne od najkompaktnijih u svetskim razmerama. Verujem da je vreme da se ona, nakon svih procesa državnih podvajanja, ponovo tretira kao jedna celina u svom "drugom životu". Ima li bolje "kohezivne ličnosti" od Žike, koji je bio vrhunski i srpski i slovenački reditelj. Možda će to i Slovenci najzad shvatiti - zaključio je Đermani.

M. Lazović


vesti po rubrikama

^kultura

16:56h

Prvi komad Artura Milera, posle 56 godina, ponovo na sceni

17:17h

Festival nove muzike "Ring ring" počinje 10. maja

17:37h

Novi projekat Vlade Divljana predstavljen u Beču

17:38h

Kevin Kostner u političkom trileru

18:25h

Novi galerijski prostor u centru Beograda

18:28h

Ideali i razočaranje u "Dnevnicima" Živojina Pavlovića

18:41h

London: Umrla književnica Penelopi Ficdžerald

     


     


FastCounter by LinkExchange