BEOGRAD - Manjine više nemaju izbora niti dileme - sarađivati s vlašću ili sa opozicijom. Traženje
rešenja za manjinske probleme, u bilo kojoj varijanti, s vladajućim režimom postaje iluzorno i svaki predstavnik ovih zajednica
koji bi to sada učinio izazvao bi otpor onih koje predstavlja.
Predstavnici manjina više puta su se opekli u direktnim kontaktima s vlašću dobijajući određena obećanja koja nikada nisu
ispunjena - izjavio je za "Glas" mr Zoran Lutovac, stručnjak za pitanje manjina i član delegacije eksperata Saveza
za promene koji su učestvovali na sastanku u organizaciji američke nevladine organizacije "Projekat za etničke odnose"
u Atini.
On je istakao da su se svi učesnici skupa, među kojima su bili predstavnici svih većih opozicionih stranaka u Srbiji i lideri
mađarske manjine u Vojvodini, složili da spremnost na dijalog i tolerancija treba da budu osnov za rešavanje etničkih odnosa.
Postignuta je i saglasnost da sva pitanja treba rešavati u okvirima koji ne narušavaju teritorijalni suverenitet i integritet
Srbije.
- Predstavnici mađarske manjine u zajednički donetom dokumentu decidno su se ogradili od bilo kakvih separatističkih težnji.
Stav iza koga je praktično stala cela opozicija je neophodnost decentralizacije Srbije i autonomija Vojvodine.
Necelishodno je i neracionalno da o svakoj sitnici kao što je, na primer, postavljanje direktora u nekoj školi u mestu gde
Mađari čine veliku većinu, odlučuje centralna vlast.
Na skupu je postignuta saglasnost da bi prilikom rešavanja svih pitanja u okviru međunacionalnih odnosa trebalo primenjivati
evropske standarde i da bi iste trebalo poštovati u realizaciji prava manjina naročito u oblasti kulture, informisanja i obrazovanja,
objašnjava Lutovac.
On je dodao da se na skupu čula i značajna preventivna ideja u eventualnim etničkim konfliktima - osnivanjem nacionalnih
veća s predstavnicima pojedinih manjina koja bi na lokalnom nivou vodila računa o kulturi, informisanju i obrazovanju, predupredile
bi se međunacionalne tenzije.
- Predstavnici ovih veća bi prema ovoj zamisli trebalo da ona krupnija pitanja koja izlaze iz ovog okvira razmatraju u dogovoru
s državnim organima - rekao je Lutovac.
Argumenti koji govore u prilog decentralizacije nisu samo praktične već i političke i socijalne prirode, objasnio je Lutovac,
ističući da su i manjine nezadovoljne teškom socijalnom situacijom u kojoj su se našle kao i drugi građani Srbije. Stoga je,
kako tvrdi, i razumljiva želja za rešavanjem mnogih pitanja na lokalnom nivou.
I. Stojković